Jun 10

Kosmički vez

Preuzeto sa bloga nsarski.

KOLEVKA ZA MACU – klot

Godine 1963. Kurt Venegat je štampao SF roman, Cat’s Cradle, čiji glavni junak, Feliks Heniker, Nobelovac i fizičar po struci, učestvuje u otkriću atomske bombe. Feliks je inače izmišljena ličnost, ali je njegov lik baziran na istinskim osobama kao što su bili Evard Teler i Stanislav Ulam, na primer, koji su učestvovali u Projektu Manhattan za izgradnju nuklearnog oružja. Narator romana istražuje događaje iz Henikerovog života, koji nam se postepeno otkriva kao jedan amoralni genije, zainteresovan samo za svoja istraživanja. Njegovo otkriće jedne posebne vrste leda (Ice nine) najzad dovodi do uništenja života na Zemlji, te šačica njegovih potomaka završava na nekom ostrvu na Karibima, osnivajući novo društvo, novu religiju (Bokononizam) i nove međuljudske odnose. Od tih ostataka ljudske rase formira se zamršeno klupko odnosa, osećanja i ubeđenja koje preslikava u izvesnom smislu ličnost Feliksa Henikera.

[ Primedba: Zanimljivo je da je nedavno zaista otkriven novi oblik leda, tzv. Ice XI, koji se formira na pritiscimo od oko 3 Megabara (poređenja radi, pritisak u centru Zemlje je oko 3.5 Megabara). Ovakav led ne postoji, naravno, u slobodnm stanju u prirodi, ali je važno znati za njegovo postojanje i njegove osobine zato što su uslovi pritisaka i temperature na nekim drugim nebeskm telima nekad takvi, da se i ovaj oblik leda može očekivati tamo gde ima vode. Sve zajedno, danas se zna za oko 14 različitih čvrstih oblika leda. Istinski Ice IX nema osobine kakve mu pripisuje Vonegat u svom romanu - na primer, ne topi se na +46 C, kako to kaže pisac.]

Vonegatov roman je preveden i štampan kod nas, pod naslovom “Kolevka za macu”. Read the rest of this entry »

Širi dalje

May 28

Svečano otvaranje prve astronomske opservatorije u Nišu

Povodom otvaranja prve astronomske opservatorije u Nišu, koja se nalazi na krovu Prirodno-matematičkog fakulteta, studentski tim “Astronomija iz fotelje” na dan otvaranja, četvrtak 30. maj 2013. godine, organizuje astronomsko veče namenjeno svim ljubiteljima astronomije.

Program počinje u 20h u amfitetatru Prirodno-matematičkog fakulteta a posetioci će imati priliku da čuju dva predavanja:

Koliko su zvezde daleko?
Milan Milošević

i

Astronomija iz fotelje
Zoran Tomić

 

Na prvom predavanju Milan Milošević (Departman za fiziku, PMF-a) će govoriti, verovatno, o jednom od najvažnijih problema u astronomiji – merenju rastojanja. Za razumevanje mnogih procesa i pojava u svemiru koji nas okružuje, od njegovog nastanka do danas neophodno je poznavanje rastojanja do udaljenih objekata, zvezda i galaksija. Posetioci predavanja imaće priliku da se upoznaju sa značajem tačnog merenja rastojanja za objašnjavanje važnih naučnih pitanja, a na predavanju će biti reči i o različitim metodama merenja rastojanja, njihovim mogućnostima i ograničenjima.

Zoran Tomić (student fizike na PMF-u) će, na drugom predavanju, govoriti onovom konceptu bavljenja astronomijom putem interneta. Na predavanju publika će imati prilike da sazna kako se mogu baviti astronomijom iz svojih fotelja, ali i uzeti aktivno učešće u posmatračkoj astronomiji putem kontrole nekih od robotizovanih teleskopa u svetu ili astronomijom kao naukom, tako što će se uključiti u neki od istraživačkih projekata koji se ubrajaju u grupu citizen science projekata.

Read the rest of this entry »

Širi dalje

May 21

Tribina: Ekstrasolarne planete

Petak, 24.05.2013. u 19h // Dom omladine Beograda, tribinska sala

Ciklus predavanja Verovali ili ne koji se održava u Domu omladine Beograda nastavlja se gostovanjem Ivana Milića, čije je prethodno predavanje (Zašto istražujemo Sunce?), izazvalo veliko interesovanje. Ivan Milić će sada govoriti o ekstrasolarnim planetama, ili planetama koje se nalaze izvan Sunčevog sistema. Postojanje ekstrasolarnih planeta je danas opšteprihvaćeno i veliki broj astrofizičara se bavi upravo njihovom karakterizacijom, modeliranjem i otkrivanjem. Biće pokazano koliko trenutno znamo o ovim planetama,  zašto ih je tako teško detektovati i kako se to radi. Saznaćete i nešto o metodama na osnovu kojih se može utvrditi da li na ekstrasolarnim planetama postoje elementi neophodni za razvoj života, kao i nešto više o njihovim satelitima koji bi uskoro mogli da se nađu u žiži interesovanja. Očekujemo vas!

Ivan Milić je student doktorskih studija astrofizike na Matematičkom fakultetu u Beogradu. Radi kao istraživač – saradnik na Astronomskoj opservatoriji u Beogradu. Bavi se prenosom polarizovanog zračenja u zvezdanim atmosferima, posebno u atmosferi Sunca. U okviru ovih oblasti, posebno ga zanima uticaj magnetnog polja na formiranje spektara molekula u Sunčevoj atmosferi. Od 2010. godine je vođa seminara astronomije u Istraživačkoj stanici Petnica.

Širi dalje

May 13

Projekat “Nebo je granica”

Astronomsko udruženje “Eureka” pored organizovanja predavanja i javnih posmatranja aktivno radi na poboljšanju uslova za promociju astronomije u gradu. Zato su članovi udruženja pripremili projekat pod nazivom “Nebo je granica” koji ima za cilj da se unaprede uslovi za promociju astronomije u gradu ali i realizaciju praktičnog dela nastave fizike i geografije (koji su povezani sa astronomijom) putem nabavke kvalitetnije astronomske opreme i obuke pojedinaca za rad na njoj. Nabavkom ove opreme stvoriće se uslovi i za izgradnju prve gradske opservatorije na Bagdali u nekom budućem periodu.

Nebo je granica

 

Projekat je prijavljen na konkurs “Znam šta hoću” koji je otvoren od strane fondacije Ana i Vlade Divac. Cilj ovog konkursa jeste da se podrže ideje koje imaju za cilj da se poboljša život mladih. Najbolji projekti biće podržani iznosima do 100.000 dinara. Sama procedura izbora najboljih projekata se sastoji iz više faza, od kojih svaka donosi određen broj poena. Među njima su: kvalitet i originalnost ideje, uticaj na lokalnu zajednicu, obezbeđeno sufinansiranje projekta, učešće mladih, reference … Jedan od kriterijuma takođe su i online glasovi. Više o projektu koji su članovi AU “Eureka” predložili na ovom konkursu i pravilima možete pročitati na sajtu konkursa.

I vi možete pomoći da kruševljani dobiju kvalitetniju opremu za bavljenje astronomijom. Na sajtu konkursa možete glasati za najbolje projekte po vašem mišljenju. Da bi ste glasali potrebno je da se registrujete na sajt ili da to učinite dok ste logovani na vaš facebook nalog. Na stranici projekta sa desne možete kliknuti na dugme da glasate za projekat po vašem izboru.

Nadamo se da će ideja AU “Eureka” biti podržana i da će kruševljani imati mogućnost da već od ovog leta snimaju sopstvene astrofotografije sa Bagdale uz saradnju i pomoć članova udruženja.

Širi dalje

May 04

PRILIKA ZA SJAJAN PROVOD!!!

Svi ljubitelji fizike, ali i drugih oblasti nauke i umetnosti, će moći da uživaju od 11. do 12. maja na petom Festivalu nauke u Novom Sadu!!! Festival je organizovan za decu, mlade, ali i za sve ostale koji žele da uživo osete i upoznaju fantastični svet nauke.

Ponovo ćete biti u prilici da, uz pomoć pravih naučnika, otkrijete zadivljujući svet nauke, doživite nauku sopstvenim čulima, isprobate uzbudljive eksperimente i upoznate se sa najnovijim naučnim dostignućima u raznim oblastima nauke koje se izučavaju na Univerzitetu u Novom Sadu.

I ove godine ćete moći da se poigrate i okušate u pravim naučnim eksperimentima. Imaćete priliku da koristeći samo snagu svojih misli pokušate da pobedite protivnika u duelu jedan na jedan. Moći ćete da se oprobate u čarobnom svetu farmacije, da ispitate granice vašeg tela, da naučite puno o mikotoksinima, razgovarate sa računarom, navijate za svog favorita na takmičenju robota, testirate vaša pluća na zabavan način, upoznate tajne bojenja ćelija našeg organizma…

Pored, fizičarima najzanimljivijih, postavki iz fizike, organizatori su pripremili takođe veoma interesantan naučno-popularni program i iz drugih prirodno-matematičkih nauka, tehničko-tehnoloških, društvenih, humanističkih i medicinskih nauka, kao i umetnosti, a sve to će obuhvatiti više od 70 radionica i eksperimenata, kao i 9 naučno-popularnih predavanja.

Brojni naučnici-istraživači sa fakulteta i instituta Univerziteta u Novom Sadu su spremni da vam prenesu svoje ushićenje i ljubav prema nauci, toj magiji realnosti i da vam pruže uvid u to čime se svakodnevno bave, kroz radionice i eksperimente osmišljene baš za ovu priliku, a koje ćete vi izvoditi uz njihovo asistiranje, izložbe, tribine, naučnopopularna predavanja i šetnju kroz čak četiri laboratorije u kojima se, uz njihov trud i znanje, stvaraju nova otkrića od kojih kasnije svi imamo koristi.

Ove godine, kao pojačanje iskusnim naučnicima, stižu učenici osnovnih i srednjih škola, među kojima su neke buduće velike naučne zvezde, a koji će vam na svoj način predstaviti zanimljivosti nauke.

Mesto održavanja petog Fesivala nauke u Novom Sadu je prelepi centralni univerzitetski kampus. Festival organizuje Univerzitet u Novom Sadu, uz generalno pokroviteljstvo Vlade AP Vojvodine – Pokrajinskog sekretarijata za nauku i tehnološki razvoj, uz generalno partnerstvo sa Festivalom nauke Beograd i veliku podršku Centra za promociju nauke (CPN), kao i mnogih drugih partnera.

Prošlogodišnji Festival nauke je opčinio više od 10 hiljada posetilaca! Ako ste i vi među njima, sigurno ćete ponoviti to nezaboravno iskustvo. Uz nove sadržaje i dobar glas novosadskog Festivala nauke, ove godine se očekuje mnogo više onih koji će svoj život učiniti lepšim makar na ta dva dana.

Detaljnije informacije o ovom velikom događaju možete videti OVDE.

Kao i ranijih godina, svi programski sadržaji su namenjeni posetiocima svih uzrasta, a ULAZ JE SLOBODAN!!! :)

Širi dalje

Apr 30

Počeo je MAJ MESEC MATEMATIKE!

29. aprila, promocijom knjige Živa teorema” francuskog matematičara Sedrika Vilanija, dobitnika prestižne Fildsove medalje, praktično je počela velika i veoma značajna manifestacija Maj mesec matematike”!

Matematičar Sedrik Vilani (Cédric Villani) je moderni junak Republike Francuske. Kao jedan od najtalentovanijih matematičara današnjice, Vilani se uhvatio u koštac sa najtežim problemima u oblasti diferencijalnih jednačina i matematičke fizike. Za svoje rezultate je 2010. dobio Fildsovu medalju, najveće priznanje koje matematičar može da dobije, a dodeljuje se svake četiri godine…”

(Iz vodiča kroz manifestaciju M3 2013)

Zatim je, u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, usledilo svečano otvaranje Maja meseca matematike uz pozdravnu reč Nikole Hajdina, predsednika SANU i pokrovitelja M3, Žarka Obradovića, ministra za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj i naučnopopularno predavanje Sedrika Vilanija.

 

Sledećeg dana, 30. aprila u 19:00, zakazano je otvaranje Velike interaktivne izložbe u Galeriji Robne kuće Beograd (Knez Mihajlova 5 u Beogradu). Više o M3 možete videti na sajtu CPN-a.

Prošle godine je ovu manifestaciju videlo više od 100.000 ljudi! Ove godine, na M3, matematika je ponovo dostupna svima koji žele da je upoznaju na zanimljiv način. Uz puno novih eksponata, se očekuje još mnogo više posetilaca. Mladi, vredni, pametni i motivisani volonteri su spremni da drugima prenesu svoju pozitivnu energiju i dočaraju im divan svet matematike.

Nacionalnu naučnopopularnu manifestaciju „Maj mesec matematike“ i ove godine organizuju Centar za promociju nauke i Matematički institut SANU uz partnere: Francuski institut, Matematičku gimnaziju, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, Muzej Leonardo da Vinči i mnoge druge, a uz pokroviteljstvo Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESCO.

Manifestacija će trajati do 29. maja. Programi su namenjeni posetiocima svih uzrasta. ULAZ JE SLOBODAN! :)

Širi dalje

Apr 20

Svi portreti Vorena Bafeta (ili Šta sa naučnim dokoličarima?)

U nauci, kao i u ostatku ljudskih delatnosti, postoji ogromna količina praznog hoda. Svima je poznata ta situacija: točkovi se okreću, sneg, blato i voda pršte na sve strane, motor zavija, gorivo i nervi se troše, ali se vozilo ne miče napred. U nauci se analogni problem manifestuje na različite načine, ali onaj kojim ću se pozabaviti u ovom ogledu je posebno akutan u malim sredinama; možemo ga nazvati problem izlišnih poslova. Naravno, podrazumeva se da smo se prethodno emancipovali i oprostili od naivne, romantično-sapunjave slike nauke kakva se, nažalost, još sreće po raznim popularnim prikazima, osnovnoškolskim udžbenicima, subotnjem dodatku „Politike“ i drugim tzv. romanima sa poukom kakvi su se pisali u 19. veku. Ne, nauka nije zemlja u kojoj su kuće od čokolade, prozori od marmelade, svako radi ono što hoće, kako bi rekla popularna dečja pesmica. U pitanju je mnogo više darvinističko preživljavanje najprilagođenijih ili dokinsovska “trka u naoružanju“ između predatora i plena.

Kad smo to apsolvirali, možemo da krenemo dalje. Jedan od najsposobnijih i najbogatijih ljudi na planeti, američki investitor Voren Bafet, čija se imovina procenjuje na preko 45 milijardi dolara, poznat je i po slikovitom i duhovitom izražavanju. Prema jednoj od njegovih brojnih biografija, još krajem osamdesetih godina 20. veka dao je sledeću poučnu izjavu[1]:

Da to želim, mogao bih da zaposlim 10.000 ljudi da po čitav dan slikaju moje portrete. I BDP bi i dalje rastao. Ali korisnost proizvoda bila bi nula i ja bih time sprečavao tih 10.000 ljudi da rade na istraživanju AIDS-a ili na obrazovanju mladih ili u medicinskoj nezi. Stoga to i ne radim.

Ono što Bafet nije eksplicirao jeste da bi, pored BDP-a, njegovom hipotetičnom željom za sopstvenim portretima porasla i zaposlenost – stalno strašilo, naročito kod socijalnih demagoga – kao i čitav niz drugih konvencionalnih ekonomskih pokazatelja kojima nas mediji zasipaju. U današnje doba mikroskopskog raspona pažnje teško je razumeti zašto je Bafetova odluka da izlišnim aktivnostima ne smanjuje nezaposlenost duboko moralna (pored toga što je i racionalna). Međutim, svedoci smo upravo u nauci, pretpostavljenom bastionu racionalnosti, mnogi odgovorni činioci eksplicitno ne žele da se drže kao Bafet, već zauzimaju potpuno suprotnu strategiju, koju ću za potrebe ovog teksta nazvati strategijom milion portreta. U pojednostavljenom obliku ona se svodi na ideju: zaposlimo u nauci sve za koje je to ekonomski moguće – a obavezno i nekog preko toga – a da uopšte ne ulazimo u pitanje kakva je korisnost njihovog rada. Ovde se pod korisnošću uopšte ne podrazumeva direktna finansijska korist, pa i praktična korist u širem smislu, već upravo korisnost za nauku, tj. za njen cilj objašnjenja poznatih i predviđanja budućih fenomena. Read the rest of this entry »

Širi dalje

Apr 17

Kako se u velikom akceleratoru čestica sudare male čestice?

Pitanje:

U kružnom akceleratoru čestica, kada se ubrzavaju elektroni, da li se samo jedan elektron ubrzava i sudara npr sa jednim elektronom? na koji način se dobija taj elektron i kako se postiže preciznost (da se bas taj elektron sudari sa baš određenim elektronom)?
Hvala.
šalje: Danilo Grk

Odgovor:

Dragi Danilo,
U akceleratoru čestica ne ubrzava se nikada samo jedan elektron, ili samo jedan proton, ili samo jedna čestica… već uvek čitava gomila takvih čestica. Upravo iz razloga što je tehnički, praktično, neostvarivo da se dva elektrona, ubrzana do željene brzine, sudare. Srazmere elektrona, a i drugih čestica koje ubrzavamo u akceleratorima, suviše su male da bismo mogli toliko precizno da podesimo i poziciju na kojoj će se elektroni naći i sudariti.
Zbog toga se, dakle, ubrzava dve gomile, dva paketa čestica, pa kada se ta dva skupa velikog broja čestica sudare, što je broj čestica veći i prečnik gomile manji, što su parametri koje možemo regulisati, velika je verovatnoća da se dogodi bar po neki sudar dva elektrona. Kako ni tada ne možemo podesiti da se dogodi tačno jedan sudar – koliko je nama možda potrebno – dogodi se više sudara i mi istovremeno dobijamo pomešane rezultate merenja iz tog eksperimenta, za taj veći broj sudara.

Širi dalje

Apr 14

Vremenska konstanta i 63%

Pitanje:

Poštovani ,

zasto se vremenska konstanta rasta napona ili nekog drugog vremenskog odziva uzima na 63% vrijednosti izlaznog (pojacanog ) napona , npr. nakon 5tao kondenzator se napuni tj dosegne 100% vrijednosti napona a nakon 1tao 63% vrijednosti zasto se vremenska konstanta tao uzela bas na 63% vrijednosti ?

Šalje: Dario

Odgovor:

Kod linearnih sistema brzina promene date veličine, dy/dt, proporcionalna je njenoj trenutnoj vrednosti, y:

\dfrac{dy}{dt}=-\dfrac{y}{\tau}

što se opisuje gornjom diferencijalnom jednačinom prvog reda čije rešenje je, zavisno od početnih uslova,

y = y_0*e^{-\dfrac{t}{\tau}}

ili

y = y_0*(1 - e^{-\dfrac{t}{\tau}})

gde je tau vremenska konstanta sistema. Za t = \tau iz gornjih jednačina nalazimo da je

y = y_0*e^{-1}= 0,3678*y_0

ili
y = y0*(1 – 0,3678) =0,632*y0

y = y_0*(1 - 0,3678) = 0,632*y_0

Ili u procentima, za jednu vremensku konstantu posmatrana veličina opadne na 37% prvobitne vrednosti ili se primakne, kada počinje od nule, na 63% konačne vrednosti. Dakle, brojevi 37% i 63% potiču od vrednosti broja 1/e, gde je e baza prirodnih logaritama, e = 2,718281…

Slično, uzima se da je proces završen kada posmatrana veličina dostigne 99% od konačne vrednosti što se dešava pri t = 5*\tau

 y = y0* (1 - 1/e^5) = y0*(1 - 0,0067) = 0,9932

Širi dalje

Older posts «

Slider by webdesign