Preuzeto sa bloga nsarski.
KOLEVKA ZA MACU – klot
Godine 1963. Kurt Venegat je štampao SF roman, Cat’s Cradle, čiji glavni junak, Feliks Heniker, Nobelovac i fizičar po struci, učestvuje u otkriću atomske bombe. Feliks je inače izmišljena ličnost, ali je njegov lik baziran na istinskim osobama kao što su bili Evard Teler i Stanislav Ulam, na primer, koji su učestvovali u Projektu Manhattan za izgradnju nuklearnog oružja. Narator romana istražuje događaje iz Henikerovog života, koji nam se postepeno otkriva kao jedan amoralni genije, zainteresovan samo za svoja istraživanja. Njegovo otkriće jedne posebne vrste leda (Ice nine) najzad dovodi do uništenja života na Zemlji, te šačica njegovih potomaka završava na nekom ostrvu na Karibima, osnivajući novo društvo, novu religiju (Bokononizam) i nove međuljudske odnose. Od tih ostataka ljudske rase formira se zamršeno klupko odnosa, osećanja i ubeđenja koje preslikava u izvesnom smislu ličnost Feliksa Henikera.
[ Primedba: Zanimljivo je da je nedavno zaista otkriven novi oblik leda, tzv. Ice XI, koji se formira na pritiscimo od oko 3 Megabara (poređenja radi, pritisak u centru Zemlje je oko 3.5 Megabara). Ovakav led ne postoji, naravno, u slobodnm stanju u prirodi, ali je važno znati za njegovo postojanje i njegove osobine zato što su uslovi pritisaka i temperature na nekim drugim nebeskm telima nekad takvi, da se i ovaj oblik leda može očekivati tamo gde ima vode. Sve zajedno, danas se zna za oko 14 različitih čvrstih oblika leda. Istinski Ice IX nema osobine kakve mu pripisuje Vonegat u svom romanu - na primer, ne topi se na +46 C, kako to kaže pisac.]
Vonegatov roman je preveden i štampan kod nas, pod naslovom “Kolevka za macu”.



solarnim planetama, ili planetama koje se nalaze izvan Sunčevog sistema. Postojanje ekstrasolarnih planeta je danas opšteprihvaćeno i veliki broj astrofizičara se bavi upravo njihovom karakterizacijom, modeliranjem i otkrivanjem. Biće pokazano koliko trenutno znamo o ovim planetama, zašto ih je tako teško detektovati i kako se to radi. Saznaćete i nešto o metodama na osnovu kojih se može utvrditi da li na ekstrasolarnim planetama postoje elementi neophodni za razvoj života, kao i nešto više o njihovim satelitima koji bi uskoro mogli da se nađu u žiži interesovanja. Očekujemo vas!









