Milan M. Ćirković

Author's details

Name: Milan Ćirković
Date registered: 05.03.2011
URL: http://www.aob.bg.ac.rs/~mcirkovic/

Biography

Milan M. Ćirković (1971) je naučni savetnik Astronomske opservatorije u Beogradu, vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu pri Univerzitetu u Novom Sadu i Research Associate na Future of Humanity Institute, Oxford University. Odbranio je doktorat iz fizike na Državnom univerzitetu Njujorka u Stoni Bruku u SAD 2000. godine, gde je prethodno magistrirao iz astro i geo-nauka 1995. godine. Njegovi glavni istraživački interesi su u oblastima kosmologije, astrobiologije i filozofije nauke. Objavio je do sada 5 knjiga i oko 160 naučnih, stručnih i preglednih radova u istraživačkim časopisima i u zbornicima radova sa međunarodnih konferencija. Ko-uredio je antologiju Global Catastrophic Risks (Oxford University Press, Oxford, 2008), koja je pozitivno ocenjena i predstavljena u svim svetskim naučnim glasilima, uključujući Nature i Science. Preveo više naučno-popularnih knjiga na srpski jezik, između ostalog i slavno delo Ser Rodžera Penrouza Carev novi um (Informatika, Beograd, 2001).

Latest posts

  1. Svi portreti Vorena Bafeta (ili Šta sa naučnim dokoličarima?) — 20.04.2013
  2. M-teorija, multiverzum i majmuni — 06.04.2013
  3. Prošlost, budućnost, predviđanje, Poper — 10.01.2013
  4. Paradoks velike tišine – drugi deo — 25.06.2012
  5. PARADOKS „VELIKE TIŠINE“ – POČETAK ILI KRAJ INTELIGENCIJE? — 15.06.2012

Most commented posts

  1. Ko se boji Velikog praska? — 1 comment
  2. Paradoks velike tišine – drugi deo — 1 comment

Author's posts listings

Apr 20

Svi portreti Vorena Bafeta (ili Šta sa naučnim dokoličarima?)

Warren Buffett

U nauci, kao i u ostatku ljudskih delatnosti, postoji ogromna količina praznog hoda. Svima je poznata ta situacija: točkovi se okreću, sneg, blato i voda pršte na sve strane, motor zavija, gorivo i nervi se troše, ali se vozilo ne miče napred. U nauci se analogni problem manifestuje na različite načine, ali onaj kojim ću …

Continue reading »

Širi dalje

Apr 06

M-teorija, multiverzum i majmuni

Već prilično dugo se najveće nade za objedinjavanje temeljnih interakcija (“sila”: gravitacione, slabe, elektromagnetske i nuklearne) polažu – sa pravom ili ne, to za nas sada nije bitno – u takozvanu teoriju struna, ili “fiziku elementarnih čestica bez čestica”, kako ju je nazvao jedan od duhovitijih savremenih fizičara. U najrazličitijim verzijama teorije struna, elementarne čestice …

Continue reading »

Širi dalje

Jan 10

Prošlost, budućnost, predviđanje, Poper

Sir Karl Raimund Popper - večna inspiracija

Pošto je ovo jedan od onih dana kad će svi nešto da se prisećaju prošlosti, a pošto su na časak odustali od omiljenog srpskog hobija predviđanja, hajde da i o tome nešto prozborimo na malo drugačiji način. Prošlost nam se čini dostupna preko dokumenata i sećanja; o budućnosti u najboljem slučaju imamo nejasnu slutnju ili …

Continue reading »

Širi dalje

Jun 25

Paradoks velike tišine – drugi deo

Granice prakse i alternative   E sad malo o praksi. Dosadašnja praksa, ono što bi se moglo nazvati mejnstrim ili ortodoksni SETI (oličeno, recimo, u aktivnostima SETI Instituta ili Seganovog Planetskog društva), oslanja se – i to doslovno I nemaštovito – na ideje „otaca osnivača“ iz šezdesetih i sedamdesetih: Frenka Drejka (oca projekta OZMA, prvog …

Continue reading »

Širi dalje

Jun 15

PARADOKS „VELIKE TIŠINE“ – POČETAK ILI KRAJ INTELIGENCIJE?

MILAN M. ĆIRKOVIĆ Koliko carstava ne znaju za nas! Blez Paskal, Misli, 207 Uvod: šta je „Velika tišina“? Ni budućnost nije više ono što je bila, kaže već izanđali kliše. U svom eksplozivnom razvoju tokom proteklih stotinak godina, nauka je odgovorila na većinu „teških“ pitanja koje su postavile ranije filozofske generacije. Jedan od retkih odgovora …

Continue reading »

Širi dalje

Jan 22

Sedam samuraja i Veliki atraktor

Naivna predstava o napretku nauke kao linearnoj akumulaciji ljudskog saznanja gde kako vreme prolazi sve bolje i bolje razumemo svaki fenomen, krećući se neumitno u pravcu kognitivnog raja potpunog razumevanja “prirode i društva” je karikatura koja se, nažalost, isuviše često shvata ozbiljno. Od sumraka logičkog pozitivizma Bečkog kruga koji je želeo da izjednači naučne sa …

Continue reading »

Širi dalje

Nov 09

Frimen Dajson – Skica za biografiju radoznalog čoveka

Nakon odlaska ser Freda Hojla (Fred Hoyle) 2001. godine, moglo bi se tvrditi da fizika i astronomija imaju samo još jednu pravu živu legendu – Frimena Dajsona (Freeman Dyson). I tu se sličnost ne završava. Kao i Hojl, i Dajson je, pored dečje radoznalosti bukvalno kosmičkih razmera, čitavog života demonstrirao još jednu osobinu koja se, …

Continue reading »

Širi dalje

Jul 16

Ko se boji Velikog praska?

Odslušah BBC vesti, pa se prisetih verovatno najslavnije sintagme koja je skovana upravo na tom radiju: Velikog praska. To je negde u proleće 1950. godine – u verovatno prvoj naučnoj emisiji na bilo kom elektronskom mediju u istoriji – učinio ser Fred Hojl, veliki astrofizičar, kosmolog i polihistor, koji je, ironično, to prvobitno smislio da …

Continue reading »

Širi dalje

Slider by webdesign