Vladimir Ajdačić

Author's details

Name: Vladimir Ajdačić
Date registered: 07.11.2009

Biography

Prof. dr Vladimir Ajdacić, nuklearni fizicar, rođen je 1933. godine u Beogradu, Jugoslavija. Studirao je na Univerzitetu u Beogradu i Torontu. Naučnim radom bavio se u Institutu u Vinči, Jugoslavija, i u Kanadi, na Univerzitetu Toronta i na McMaster univerzitetu u Hamiltonu. Radio je na razvoju metoda detekcije nuklearnog zračenja i na izučavanju nuklearnih reakcija. Tokom NATO rata protiv Jugoslavije i posle njega osnovna preokupacija prof. Ajdačića je pomoć žrtvama osiromašenog uranijuma. Paralelno sa naučnim radom, duže od 40 godina bavi se popularizacijom nauke.

Latest posts

  1. Milikenov ogled — 13.03.2012
  2. Čovek atomskog doba zrači — 12.11.2011
  3. Nedostižna madam Kiri — 17.08.2011
  4. Televizijska kugla o glavu — 07.11.2009
  5. Nobelova nagrada pod novogodišnjom jelkom — 24.06.2008

Most commented posts

  1. Televizijska kugla o glavu — 1 comment
  2. Materija, energija i Ajnštajn — 1 comment
  3. Atomski reaktor – Fermijeva ladja — 1 comment
  4. Nobelova nagrada pod novogodišnjom jelkom — 1 comment

Author's posts listings

Mar 13

Milikenov ogled

Jedan  od  najvećih  naučnika  novijeg  doba  Majkl  Faradej (1791—1867) stekao je svetsku slavu otkrićem elektromagnetske indukcije i zakona elektrolize. Posle niza ogleda, Faradej je 1833. godine objavio dva zakona elektrolize. Prema njima sledi da datim količinama elektriciteta odgovaraju određeni iznosi hemijskih elemenata koji se elektrolizom mogu izdvojiti iz rastvora njihovih jedinjenja.   Kako je već …

Continue reading »

Širi dalje

Nov 12

Čovek atomskog doba zrači

Ranijih godina i te 1962., kada sam bio u Kanadi, vršene su brojne probe atomskog oružja. Iz godine u godinu radioaktivnost čovekove životne sredine je rasla. Ja sam tada pomagao jednom kolegi na Univerzitetu u Torontu u merenjima radioaktivnosti praha ljudskih kostiju. Profesor Kenet Maknil je sa pažnjom pratio rezultate ovog rada i često navraćao u …

Continue reading »

Širi dalje

Aug 17

Nedostižna madam Kiri

U jednoj oronuloj šupi i omanjem dvorištu u ulici Lomon, u Parizu, pre nešto više od sto godina započela je nadljudska borba Marije Sklodovske-Kiri i njenog supruga Pjera, tada već poznatog fizičara, sa tonama uranijumove rude, zvane pehblenda. Ruda je, naime, ukazivala na to da se u njoj, pored uranijuma, mora nalaziti još neki radioaktivni …

Continue reading »

Širi dalje

Nov 07

Televizijska kugla o glavu

Da li možda poznajete pravog ljubitelja cveća koji ne haje što mu korov raste u bašti? Razume se, ne poznajete. Takvih,  jednostavno, nema. Samo što neki vode računa isključivo o svojoj bašti, a drugi i šire. Kada je u pitanju nauka, ja pripadam onoj drugoj, ređoj grupi. Od prvih dodira sa naukom, od trenutka kada …

Continue reading »

Širi dalje

Jun 24

Nobelova nagrada pod novogodišnjom jelkom

Ne postoji išta praktičnije od teorije. Bolcman U prohladno veče, 31. decembra 1932. godine, samo je poneko svetlo gorelo u Fizičkoj laboratoriji Kalifornijskog instituta za tehnologiju. Studenti su već odavno otišli na praznični raspust. Tek po neko bi promakao ulicom studentskog grada, dok su se snežne pahuljice meko spuštale na tlo presijavajući se pod svetlom …

Continue reading »

Širi dalje

Jun 24

Orijentir Talitrusa Saltatora

Pažljivim posmatranjem, vršeći različite eksperimente i analize, naučnici su otkrili mnoge orijentire pomoću kojih se životinje orijentišu u prostoru. Sićušna magnetična bakterija za svoju navigaciju koristi Zemljino magnetno polje, neki termiti se orijentišu pomoću obrisa šume, dok se pčele, ptice, krabe i druge životinje upravljaju prema Suncu. Ono je najjasniji nebeski “znak”, te nije čudno …

Continue reading »

Širi dalje

Jun 24

Korak ka zvezdama

Istorija ljudskog roda obeležena je čovekovim seobama i lutanjima po rodnoj planeti. U tome su mu pomogla različita otkrića. Kompas, ”vodič” putnika, pronađen je u Kini 1126. godine. Njega je koristio i Kristifor Kolumbo koji je otkrio Ameriku 1492. godine. Magelan oplovljava svet 1519. Parnu mašinu konstruiše Vat 1796, Fulton parobrod 1807, a Stivenson parnu …

Continue reading »

Širi dalje

Jun 24

Džener – pobednik velikih boginja

U oblasti posmatranja slučaj daje prednost samo prethodno pripremljenom umu. Luj Paster Vekovima su velike boginje predstavljale jednu od najopakijih bolesti. Od četiri obolela preživljavao je samo jedan. Stari zapisi kažu da je i egipatski faraon Ramzes V, 1157. godine pre Hrista, bio žrtva virusa, izazivača ove bolesti. Za vreme vladavine Markusa Aurelijusa Antonija, rimskog …

Continue reading »

Širi dalje

Jun 24

Kvazari – kule svetilje s kraja svemira

Bez premca, najjače svemirske “kule svetilje” predstavljaju relativno mala nebeska tela koja nose neobično ime – kvazari. Budući da svojim tačkastim oblikom podsećaju na zvezde, oni su dobili pomenuto ime kao kvazi-stelarni radio izvori. Mi sada znamo da kvazari nisu zvezde, ali još ne znamo kakve “vatre” u njima plamte da se oni mogu videti …

Continue reading »

Širi dalje

Older posts «

Slider by webdesign